KO TŌ AOTEAROA WHAKATUPURANGA HOU O TE PŪNGAO Ā-NUKU WHAKAMŌHOUHOU

NGĀWHĀ TUAWHITIWHITI

Ka TOROTORO ka MŌHIO mātou i ngā rawa tuawhitiwhiti o Aotearoa, ā, hei reira whakauruuru ai aua mātauranga hei tauwehe i te waro ahumahi, hei ā hoki i te tupuranga o ngā whāinga ohaoha.

Ma te whakamahi i ngā rawa whakamōhouhou o te ngāwhā e panoni rawa ai te tūtanga pūngao o Aotearoa

Isabelle Chambefort

TE HINONGA

Te rangahau pūtaketake me te auahatanga hangarau

He maha atu i te 20 ngā pūnaha ngāwhā rongonui ā-ao i te puku o Te Ika-a-Māui. Nō reira he wāhi ongeonge e wātea ai, e tatū ai hoki te whakawhanake i ngā rawa ngāwhā.

Supercritical geothermal fluids (>5 km, >400°C) offer significantly more energy than conventional geothermal fluids found at current depths (~3.5 km) and reservoir temperatures (<350°C).

Ka ngaki atu a 'Ngāwhā: Te Whakatupuranga Hou' ki ngā wero – ā-nuku, ā-matū, ā-hangarau – kāore anō kia kitea i ngā mahi ngāwhā nōnāianei. Ka torotoro te ohu tohunga – ahupūngao ā-nuku nei, aronuku nei, whakamātautau matū ā-nuku nei, hoahoa tauira nei, tohutohu rautaki nei – i ngā hanga tuawhitiwhiti o Aotearoa, ā, ka ako hoki i ngā kitenga o tāwāhi.

photo credit: bruce mountain
photo credit: ally mcfarlane
photo credit: superjoseph
photo credit: Cardaf
photo credit: porbital
photo credit: ally Mcfarlane
photo credit: Alena Yakusheva
photo credit: willyam
photo credit: anoo
photo credit: Chris Sisarich
photo credit: ally Mcfarlane
photo credit: Vaobullan

NGĀ WHĀINGA RANGAHAU

Te ngaki ki ngā wero ā-aronuku nei, ā-matū ā-nuku nei, ā-hangarau nei

Hei te hōtaka rangahau nei (2019-2024):

  • ka tautuhituhi i ngā tikanga e whiti ai te wera i te rangitoto ki te mata nuku;
  • ka rangahau i ngā wāhanga o ngā wai tuawhitiwhiti;
  • ka āmiki i ngā taupāpātanga o ngā toka me ngā wai;
  • ka rapu i ngā wāhi pai rawa hei wiri ki ngā wai tuawhitiwhiti;
  • map the potential of these resources, and
  • ka whakamārama i ngā hanga pūtaiao kia mārama rawa ai ngā kōrero.

NGĀ HUA

Te wetewete i te mātāpuna pūngao 'matakīrea' nei e whai ai a Aotearoa i te ao waro iti anamata rā

He tikanga whakahirahira ngā rawa whakamōhouhou o te ngāwhā kia tatū ai ngā hiahia o Aotearoa kia iti te waro. Ko te wero ia, ko te ngana ki tua atu o ngā pūhono ngāwhā onāianei, kia mau ai ngā rawa tuawhitiwhiti o te wera i raro iho.

Whakaratorato ai ngā rawa tuawhitiwhiti nei i te mātāpuna pūngao e kore tata nei e pau, ā, hei reira panoni rawa ai te tūtanga pūngao o Aotearoa. Hei reira hoki e waro-kore ai te pūnaha hiko, e ora ake ai te taiao.

Ka whakatuhera hoki te hanga tuawhitiwhiti i ngā huarahi haumi moni. Ka tautokona te whanaketanga ohaoha ki te whakamahi i ngā rawa tuawhitiwhiti o te ngāwhā hei hangahanga rawa, hei tuatua rākau ahumahi nei, hei mahi hua miraka, hei ahumahi aha nei.

photo credit: Dmitry Pichugin
photo credit: Chris SisarIch
photo credit: clsdesign
photo credit: Paul Sutherland
photo credit: NMint
photo credit: julian apse
photo credit: lakeview images
photo credit: Kletr
photo credit: Greame Murray
photo credit: Chris Sisarich
photo credit: Matt Crawford
photo credit: Chris williams
photo credit: jovannig

HE HINONGA NGĀTAHI

Te whakararata i te mātāpuna pātata, takuhe, whakamōhouhou o te pūngao

Whai ai ngā rangahau nei i te ono tekau tau a Aotearoa e ārahi ana i ngā mahi pūngao ngāwhā, me te nui o te whakamahi i aua pūngao hei whakawhiti torotika i te wera ki te ahumahi, hei hanga hoki i te hiko. 

He rahi ngā whenua o te Māori i runga i ngā mātāpuna wai ngāwhā e wera rawa ana, ā, hei reira e āhei ai ki te ārahi i ngā mahi auaha, i ngā mahi whakawhanake i ngā rawa ngāwhā.

Mā te whakaratorato i ngā tirohanga hou me ngā tauira āmiki o te tangata whenua ki aua rawa nei, e heke iho ai ngā hanga kikino o te torotoro me ngā mahi hangarau, ā, hei reira ka wātea he pūngao rere kē, he pūngao toitū mo te uri whakatupu i Aotearoa nei.

Social media

Follow the latest news and discoveries

GNG logo symbol white on black